Šta je Islam?
Riječ “islam” znači pokoravanje, poslušnost. Dakle, islam je poslušnost i teslimijet Uzvišenom Allahu i bezuslovno prihvatanje Njegovih naredbi i zabrana.

Islam je prihvatanje i prakticiranje svega što je Allah, dž.š., putem Objave dostavio svome poslaniku Muhammmedu, s.a.v.s., odnosno, islam je potvrda riječima i djelima da to prihvatamo. To je pokornost Allahu, dž.š., i Poslaniku, s.a.v.s.

Musliman je osoba koja se pokorava propisima islama i sprovodi ih u svome životu.

Islam podrazumijeva da se nakon vjerovanja pokorimo Allahovim, dž.š., naredbama i da izvršavamo zapovjedi i klonimo se Njegovih zabrana.

RAZLIKA IZMEĐU IMANA I ISLAMA

Iman i islam su dva termina koji se međusobno upotpunjavaju, ali nose različita značenja. U časnom Kur’anu se koriste različitim značenjima. U suri Hudžurat Uzvišeni Allah kaže:

“Neki beduini govore: ‘Mi vjerujemo!’ Reci: ‘Vi ne vjerujete, ali recite: ‘Mi se pokoravamo!’, jer u srca vaša prava vjera još nije ušla (…)” (Hudžurat, 14)

U 35. ajetu sure Ahzab također je naglašena razlika između imana i islama: “Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama (…)”

Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., razdvojio je iman i islam, definišući islam kao sva zahirska djela: “Islam se manifestuje očigledno, dok je iman (skriven) u srcu.”
Prema tome, iman predstavlja unutrašnju, a islam vanjsku sigurnost. Stoga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., lični doprinos pojedinca u obezbjeđivanju sigurnosti zajednice definisao islamom, a ne imanom, i kazao je: “Musliman je onaj od čijih su jezika i ruku sigurni drugi muslimani.” Kao zaključak možemo kazati sljedeće: Kada se riječi iman i islam koriste pojedinačno, onda one nose isto značenje. Međutim, kada se koriste zajedno, onda je njihovo značenje različito. U tom slučaju imanom se smatra potvrđivanje srcem, a islamom se aludira na djela.

PET ISLAMSKIH ŠARTA

Pet je temeljnih osnova islama, i one se nazivaju islamskim šartima.

Prvi islamski šart je izgovaranje kelime-i šehadeta tj. svjedočenje da nema drugog boga osim Allaha, dž.š., i da je Muhammed, s.a.v.s., Njegov rob i poslanik. Te dvije istine su dva nerazdvojiva dijela jedne cjeline. Iz razloga što su vezane jedna za drugu, one su jedno, u smislu propisa i obaveznosti.

Drugi šart je klanjanje pet dnevnih namaza. Svih pet namaza su poput nerazdvojive cjeline. Ukoliko bi neko zanegirao samo jedan od pet dnevnih namaza, time bi zanegirao i sve ostale.

Treći šart je davanje zekata. To je farz, isto kao i namaz, jer se u Kur’anu zekat i namaz spominju zajedno, iz čega se zaključuje da je zekat šart, kao i namaz.

Četvrti šart je post mjeseca ramazana. Ibadet posta je učinjen farzom i nama, kao što je bio učinjen farzom i prethodnim ummetima.

Peti šart je obavljanje hadža. To je ibadet koji se čini i tijelom i imetkom. Njegova obaveznost potvrđena je Kur’anom i Sunnetom.

Pet islamskih šarta su po pitanju obaveznosti izvršavanja i vjerovanja u njih kao jedna cjelina. To što su neki robovi, pod određenim uslovima oslobođeni nekih od navedenih dužnosti, ne mijenja njihov propis.

Vezano za to, od Allahova Poslanika, s.a.v.s., se prenosi sljedeća predaja:

“Islam se zasniva na pet osnova: svjedočenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i

poslanik, klanjanju pet dnevnih namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana, i posjeti Allahove kuće–Kabe.”